Ordinacija za neurologiju i psihijatriju razvojnog doba za decu, omladinu i odrasle
Jedan od osnovnih zadataka ordinacije Iskra jeste pružanje kompletne visoko specijalizovane neurološke i druge neophodne usluge.
Vrše se EEG, EMNG, EMG, ENG, Evocirani potencijali (VEP, SSEP, AEP) pregledi, određuje terapija i prati njen uspeh. Psihološku procenu takođe zahtevaju neki od pacijenata sa neurološkom simpomatologijom. U težim i nejasnim slučajevima vrše se konsultacije i timska obrada bolesnika.
U ordinaciji rade lekari specijalisti, neuropsihijatri, neurolozi i dečji neurolozi sa dugogodišnjim iskustvom.
Ordinacija radi 7 dana u nedelji.
Pacijenti ordinacije „Iskra” su deca i adolescenti sa neurološkim poremećajima:
Ordinacija za neurologiju za decu, omladinu i odrasle ,,Iskra” je visoko specijalizovana, i subspecijalizovana, zdravstvena ustanova sa sedištem u Beogradu, u ulici Rudnička 6 na Vračaru.
Misija ordinacije za razvojnu neurologiju je da na najbolji način zadovolji potrebe društva za uslugama neurološke prirode u razvojnom dobu, kao i potrebe koje se tretiraju usko povezanim disciplinama.
Kao takva, ordinacija teži da prati savremene tokove u pogledu dijagnostičke i terapijske delatnosti u pomenutim oblastima, i tako bude lider u oblasti tretiranja teškoća neuropsihijatrijske prirode u razvojnom dobu.
Delatnost obuhvata preventivnu zaštitu, lečenje i unapređenje zdravlja dece i omladine iz delokruga neurološke i psihijatrijske zaštite, rano otkrivanje oboljenja i oštećenja funkcije mozga i nervnog sistema kao i narušenog mentalnog sklada kod dece i omladine, te lečenja, tretmana i rehabilitacije. U tom cilju sarađuje se sa srodnim specijalistima: pedijatrima, neurooftamolozima, psiholozima, neuroradiolozima, otorinolaringolozima (fonijatrima) i drugima.
Sa tradicijom i kvalitetom brojnih eksperata specijalizovanih da se suoče sa problemima neurološke prirode kod najmlađe populacije, ordinacija Iskra je prva privatna ordinacija ovog tipa kod nas.
EEG pregledi dece i omladine u budnom stanju, uz obaveznu primenu standardnih metoda aktivacije (hiperventilacija, foto i druge vrste senzorne stimulacije), i specijalnih metoda aktivacije (u produženom indukovanom spavanju, post – deprivacionom spavanju i dr.), uz primenu poligrafije na 13-to i 16-to kanalnom EEG aparatu.
EEG – klinička opservacija i testovi provokacije kod raznih poremećaja svesti u cilju diferencijalne dijagnostike epileptičnih i neepileptičnih poremećaja.
EEG dijagnostika raznih tipova epilepsija i epileptičnih sindroma dečjeg doba i njihova klasifikacija u skladu sa međunarodnim kriterijumima, radi određivanja antiepileptične terapije izbora. Dijagnostika neuroloških oboljenja vrši se i primenom metoda merenja multimodalnih evociranih potencijala (vizuelni, auditivni i somatosenzorni).
Rutinski se kod svi bolesnika uradi neurološki i psihijatrijski pregled.
Pored toga postoje dijagnostičke procedure koje se rade: EEG, EMG i evocirani potencijali (EP).
U skladu sa zadatom dijagnozom, pacijent započinje potreban tretman uz nadzor specijalista.
Evocirani potencijali (EP) su moždani odgovor na ponavljanu stimulaciju određenog nervnog puta, neurofiziološka tehnika ispitivanja senzornih sistema: vidnog, slušnog i osećaja dodira. Senzorni putevi se stimulišu odgovarajućim nadražajima: vid putem slike na monitoru (vizuelni evocirani potencijali – VEP), sluh putem tona na slušalicama (auditivni evocirani potencijali – AEP), dodir putem elektrode postavljene na ruku ili nogu iznad senzornog živca (somatosenzorni evocirani potencijali – SSEP). Odgovor nervnog sistema na karakteristične senzorne nadražaje registruje se elektrodama koje su postavljene na telu i na glavi: iznad kore mozga, moždanog stabla, kičmene moždine, perifernih živaca.
Evocirani potencijali registrovani na ovaj način su korisni za ranu dijagnostiku oštećenja vida i sluha, razlikovanje neurorizične dece sa moždanim oštećenjima, dece sa cerebralnom paralizom, kod psihomotorne retardacije, za dijagnostiku i praćenje demijelinizacionih bolesti, epilepsija, tumora vidnog puta, slušnog nerva i pontocerebelarnog ugla, neurokutanih bolesti, neurometaboličkih i neurodegenerativnih bolesti, ispitivanje stanja nevnog sistema nakon povrede mozga, kao pomoć u diferenciranju tipa glavobolje i mnogim drugim indikacijama. Rana dijagnostika ovih oboljenja uz pomoć EP, omogućava pravovremeno lečenje i rehabilitaciju bolesnika.
Ova savremena metoda zasnovana je na primeni računarske opreme za doziranu stimulaciju i brzo registrovanje električne aktivnosti mozga uz primenu najsavremenijih softvera za obradu podataka.
Tehnika ispitivanja evociranim potencijalima je bezbolna, neinvazivna dijagnostička metoda, koja u proseku traje od 30 do 90 minuta (zavisno od vrste ispitivanja, uzrasta i stanja bolesnika) i zahteva kvalitetnu saradnju ispitivača sa bolesnikom. Kod pacijenata koji zbog prirode poremećaja nisu u stanju da sarađuju i male dece, može se izvršiti premedikacija, primenom blažih sredstva za smirenje ili se ispitivanje radi u vreme prirodnog spavanja ispitanika.
Danas su evocirani potencijali postali standardna dijagnostička metoda u kliničkim ispitivanjima u neurologiji, oftalmologiji, otorinolaringologiji i drugim granama medicine, samostalno ili u kombinaciji sa elektroencefalografijom (EEG) i elektromioneurografijom (EMNG).
Zahvaljujući EP, moguće je utvrditi početna oštećenja nervnih puteva pre pojave kliničkih znakova i simptoma. Registrovanjem evociranih potencijala mogu se ustanoviti sledeći poremećaji:
Dobijeni podaci doprinose lakšem postavljanju dijagnoze niza neuroloških, oftalmoloških i drugih bolesti koje oštećuju senzorne sisteme.
Vizuelni (vidni) evocirani potencijali (VEP)
U toku ispitivanja, vrši se stimulacija mrežnjače oka treperavom svetlošću ili svetlo-tamnim poljima. Postupak se sprovodi tako da bolesnik sedi u zamračenoj i od buke izolovanoj prostoriji i gleda televizijski ekran na kome je prikazana animacija šahovske table. Crni i beli kvadratići na tabli naizmično svetle u određenim vremenskim razmacima, što predstavlja vidni nadražaj koji u vidu električnog impulsa putuje od oka prema mozgu. Na bolesnikovu glavu su postavljene površinske elektrode koje prate i registruju te električne impulse do dolaska u potiljačni deo mozga, gde se ti nadražaji prepoznaju. Svako oko se ispituje posebno. Pri tome je važno da osoba koja inače nosi naočare ili sočiva ispitivanje obavi sa njima. Usporenje provođenja električnih impulsa, u poređenju sa nalazom zdravih ispitanika iste životne starosti, govori u prilog oštećenja vidnog puta, od oka do centra za vid.
Somatosenzorni evocirani potencijali (SSEP)
Tokom ispitivanja SSEP se električnim nadražajima stimuliše periferni nerv, a njegov odgovor se registruje površinskim elektrodama postavljenim na poglavini u predelu somatosenzorne kore. Registrovanjem SSEP nad različitim nivoima kičmene moždine može se dobiti uvid u stanje senzitivnih sistema od udova do nivoa registrovanja.
AEP se primenjuju za objektivnu dijagnostiku perifernih i centralnih oštećenja sluha. Ispitivanje se vrši stimulacijom slušnih receptora uz pomoć slušalica, a auditivni potencijali se registruju u predelu akustične kore temporalnog režnja, površinskim elektrodama postavljenim na poglavinu adhezivnom pastom.
Elektromioneurografija je značajna elektrofiziološka metoda kojom se dijagnostikuju različita neurološka oboljenja. Pravilnom interpretacijom parametara dobijenih EMNG ispitivanjem možemo dobiti veoma korisne informacije koje ukorelaciji sa kliničkim nalazom mogu ukazati na različita oštećenja perifernog nervnog i mišićnog sistema, odnosno neuromišićne bolesti.
Elektroneurografija (ENG) je metoda ispitivanja brzine provodljivosti senzitivnih I motornih nervnih vlakana primenom električne stimulacije strujama male jačine.
Elektromiografijom (EMG) se putem iglene insercije registruju akcioni potencijali mišićnih vlakana i motornih jedinica ispitivanih mišića, u fazi mirovanja i stanjima voljne kontrakcije.
Indikacije za elektormiografski pregled su sledeća oboljenja:
Optimalno vreme za EMNG pregled, u većini slučajeva, je tri nedelje nakon početka simptoma.
Obzirom da ova metoda spade u kategoriju invazivnih dijagnostičkih metoda, savetuje se da pacijent pre pregleda doručkuje i uzme redovnu terapiju. Takođe su bitni podaci da li pacijent ima bolest zgrušavanja krvi, da li uzima antikoagulantnu terapiju, odnosno, isključivanje eventualnog postojanja hepatitis B, C, i HIV infekcije.
Normalna funkcija štitaste žlezde je neophodna za pravilan razvoj i funkcionisanje nervnog sistema. Ukoliko štitasta žlezda ne proizvodi dovoljnu količinu hormona (T3 i T4) usled nedostatka joda ili genetički uzrokovane smanjene funkcije, dolazi do nastanka hipotiroidnog kretenizma, teškog razvojnog poremećaja centralnog i perifernog nervnog sistema. Ovo stanje je obično praćeno zastojem u rastu, pospanošću, mentalnom retardacijom, prekomernom potrebom za snom, retkim plakanjem, hipotonijom mišića, suvom kožom, zatvorom i promenom glasa. Komplikacije ovog poremećaja obuhvataju poremećaj hoda, spasticitet mišića, nemogućnost govora, autistično ponašanje i poremećaj vida i sluha.
Poremećaj funkcije štitaste žlezde, bilo u pravcu njene povećanja (hipertireoza) ili smanjena (hipotireoza) normalne proizvodnje hormona, ostvaruje značajne štetne efekte na funkcionisanje nervnog sistema kod dece svih uzrasta. Hipertireoza može biti uzrok nervoze, anksioznosti, opsesivno-kompulsivnog ponašanja, agresivnosti, gubitka telesne težine i smanjenog apetita. S druge strane, hipotireoza dovodi do usporenog ponašanja, pospanosti, smanjene fizičke aktivnosti, sporog toka misli, odloženog ulaska u pubertet i usporenog polnog razvoja.
Dijagnostika urođenih i stečenih oboljenja je jednostavna i neinvazivna, podrazumeva fizikalni pregled pipanjem vrata, ispitivanje hormonske funkcije putem krvi i ultrazvučni pregled, koji na brz, jednostavan i informativan način pruža relevantne informacije o promenama u strukturi štitaste žlezde, koje su ili uzrok ili posledica njenog nepravilnog funkcionisanja.
Prilikom evaluacije neuroloških i psihijatrijskih simptoma, potrebno je kod značajnog broja pacijenata isključiti poremećaje štitaste žlezde, kao uzročni ili doprinoseći faktor nastanku oboljenja.
S obzirom da veliki broj malih pacijenata dolazi iz udaljenih krajeva kako naše Republike, tako i iz regiona, potrudili smo se da za sve klijente obezbedimo prevoz i zakazivanje pregleda bez čekanja
Radno vreme:
00-24h (7 dana u nedelji)
Ordinacija „Iskra” sa ovakvim radnim vremenom obezbeđuje brzu intervenciju.
Adresa: Rudnička 6, Beograd (Vračar)
Telefon: (+381) 63 11 11 766
Zakazivanje pregleda putem email-om: ordinacija@iskram.com
Radno vreme: 00 – 24h
Lokacija: